Na svom Instagram profilu sonjasillyworld Sonja Lazukić objavila je edukativni video u kome pokazuje kako se jednostavno može napraviti kompostarnik i sav baštenski otpad pretvoriti u hranljive materije za biljke. U videu objašnjava da je za ovaj proces potrebno vrlo malo ulaganja – samo volja, strpljenje i prirodni materijali koje već imamo u domaćinstvu.
Kompostarnik čine tri pregrade (otprilike 100×100×100 cm). Napravljen je od drvenog rama i guste žičane mreže sa strana, postavljen direktno na zemlju kako bi gliste mogle da uđu i pomognu u razgradnji otpada. Svaka pregrada ima vrata (od drveta ili lima), a odozgo se stavlja folija ili cerada da zadrži toplotu.
Ovaj kompostarnik praktično „radi sam“. Potrebno mu je samo vreme, vlaga i materijal koji dodajemo – nema mešanja, samo slojevi i strpljenje.
Šta se ubacuje?
Zelena smesa: biljni kuhinjski otpad (bez mesa i mleka), pokošena trava, sveže stabljike, talog kafe, strunulo povrće.
Smeđa masa: suvo lišće, karton i papir bez boje i selotejpa, usitnjene grančice, slama i slični materijali.
Odnos treba da bude približno 1:1 po zapremini.
Ako je hrpa previše mokra ili ima neprijatan miris – dodaje se više smeđeg materijala.
Ako je suva i ne razlaže se – dodaje se zeleno i malo vode.
Materijal treba krupno usitniti i slagati u tanke slojeve: red zelenog, red smeđeg, pa opet zeleni sloj. Tako će biti dovoljno vlage i vazduha za razgradnju bez potrebe za mešanjem.
Ne ubacuje se: meso, mleko, ulja ni veće količine kuvane hrane, jer mogu privući glodare.
Kako funkcioniše sistem sa tri pregrade?
Prva pregrada se puni slojevima.
Druga služi za „krčkanje“ smese prebačene iz prve – nekoliko meseci.
Treća je za završno sazrevanje komposta.
Kada se treća napuni, prva ponovo kreće od početka.
Tempo razgradnje zavisi od sezone – leti proces ide brže, dok se u jesen i zimu usporava.
Za jedan potpuni ciklus potrebno je od šest do deset meseci, a rezultat je tamni, mrvičasti kompost koji miriše na šumu.