- oktobar – Međunarodni dan žena na selu
Cilj ovog dana je da se skrene pažnja na ključnu ulogu žena u ruralnim područjima, kao i na njihov doprinos poljoprivredi, razvoju zajednice i bezbednosti hrane. Tim povodom Savet za rodnu ravnopravnost je održao Okrugli sto u Obrovcu sa ženama koje su ceo svoj život posvetile radu i životu na selu.
Statistički podaci u R. Srbiji, kada su žene na selu u pitanju, su sledeći:
11% žena su vlasnice zemljišta,
60% nema pravo na penziju, a kada je ostvare, ona je u proseku 17% niža nego muškarcima,
3 od 4 žene nisu plaćene za svoj rad,
neplaćeni rad čini više od jedne petine BDP-a,
žene provode dva puta više vremena u ključnim i niskokvalifikovanim poslovima,
platni jaz je 8,8% u korist muškaraca.
Kada je u pitanju opština Bačka Palanka prema poslednjim podacima od ukupnog broja nezaposlenih (3133) 55,6% su žene, a 44,4% muškarci. Takođe, od ukupnog broja nosioca porodičnog gazdinstva (3900) 26% su žene, a 74% muškarci, dok stalno zaposleni na porodičnom gazdinstvu od 15, 2 su žene a 13 muškarci.
Naše sagovornice Mira Bastajić – penzioner, koja radi kao grupovođa na njivi i gaji koze, Branka Stanković koja se bavi ovčarstvom već 23 godine , Zora Feđver koja se bavi stočarstvom – farma krava i poljoprivredom 38 godina i predstavnice lokalnih Udruženja žena su nam iznele sa kojim se lepotama i problemima sve susreću u bavljenju svojim životnim opredeljenjima.
Rad na njivi nije ni malo lak ali opet u njemu ima više žena nego muškaraca, sa sve većim brojem mladih koji žele da zarade za džeparac. Kod ovog posla jedan od problema je niska cena proizvoda na tržištu, vremenske nepogode što dovodi do dugovanja u isplati radnika. Kao predlog izneto je da bi bilo dobro da se u našoj opštini otvore firme za pakovanje poljoprivrednih proizvoda kako bi mogli da rade i preko zime.
Bavljenje ovčarstvom je posao koji mora da se voli jer zahteva veliku žrtvu, rad 365 dana u godini, bez mogućnosti godišnjeg odmora ali sa mogućnostima lepe zarade. Ipak zaiteresovanost mladih za bavljenjem ovim poslom je jako mala, pogotovo žena.
Udruženja koje čine vredne i kreativne žene sa sela imaju veliki doprinos očuvanju tradicije, razvoju poljoprivrede, turizma i unapređenju života u ruralnim sredinama. Ovo je bila prilika da se istakne važna uloga žena u seoskim domaćinstvima i lokalnim zajednicama, ali i da se njihov rad učini vidljivijim.
Zaključci nakon razgovora i debate su sledeći:
Pristup zemljištu i kreditima: pojednostaviti upis vlasništva i uvesti povoljne kreditne linije i garancijske šeme za poljoprivrednice.
Formalizacija rada: ubrzati prijavu sezonskog rada i uvesti podsticaje poslodavcima i zadrugama za zapošljavanje žena.
Socijalna i penzijska zaštita: omogućiti lakši pristup penzijskom stažu, zdravstvenoj zaštiti i porodiljskim pravima u ruralnim sredinama.
Digitalizacija i znanje: programi obuka (digitalne veštine, e-trgovina, održiva proizvodnja), pristup savetodavnim službama i inovacijama u poljoprivredi.
Žene na selu nisu samo „stub porodice“ – one su pokretačka snaga sela u poljoprivredi, preradi, turizmu i uslugama i uz pametne politike i ciljane programe podrške, mogu se umanjiti nejednakosti i istovremeno ubrzati lokalni ekonomski razvoj.